
Delmas, 20 Fevriye 2025 — Ayiti pèdi yon gwo poto mitan nan patrimwàn kiltirèl li: Frankétienne, ekriven, powèt, pent, mizisyen ak dramatij, kite nou a laj de 88 lane. Moun ki konnen l byen konnen ke lanmò li se pa sèlman yon pèt pou Ayiti, men tou pou tout mond literati ak atistik la.
Yon pyonye literati ayisyèn
Frankétienne, ki fèt Jean-Pierre Basilic Dantor Franck Étienne d’Argent, te wè jou nan Ravine-Sèche, nan depatman Latibonit, 12 avril 1936. Li te yon pyonye nan literati kreyòl ak fondatè mouvman espiralis la ansanm ak Jean-Claude Fignolé ak René Philoctète. Mouvman sa a te gen pou bi montre konpleksite ak dezòd reyalite ayisyèn nan atravè yon ekriti ki vire tounen tankou yon espiral, ki reflete lavi a menm.
Yon pwodiksyon literè rich ak pwisan
Frankétienne kite dèyè yon patrimwàn literè ki rich anpil. Men kèk nan pi gwo travay li yo:
Woman :
- « Dézafi » (1975) : Premye woman an kreyòl ayisyen, li dekri lavi nan yon plantasyon kote ouvriye yo tounen « zombi » anba esklavaj mantal ak fizik.
- « Les Affres d’un défi » (1979) : Vèsyon franse « Dézafi », ki fè travay la rive jwenn yon pi gwo piblik.
- « Ultravocal » (1982) : Yon ekriti powetik ak revolisyonè kote tèks la vire tankou yon espiral pou dekri inivè a.
- « H’Eroschimah » (1986) : Yon refleksyon pwofon sou destriksyon ak renesans.
- « Mûr à Crever » (1968) : Premye woman li ki make antre li nan literati fransè ak kreyòl.
- « Les Métamorphoses de l’Oiseau Schizophone » (1996) : Yon tèks ki melanje powetik ak filozofi nan yon mond kote reyalite ak rèv melanje.
Pwezi :
- « Rapjazz » : Yon tèks ki melanje mizik, pwezi ak rit.
- « Jaz » : Yon eksperyans powetik kote mo yo danse sou rit lavi ak lanati.
- « Ainsi parla la tempête » (1998) : Yon seri powèm ki montre angwas ak espwa nan mitan tanpèt lavi a.
Teyat :
- « Pèlen Tèt » (1978) : Yon pyès teyat ki montre moun kòm prizonye nan pwòp tèt yo ak nan sosyete a.
- « Foukifoura » : Yon lòt pyès kote absid ak reyalite melanje pou montre limit sistèm sosyal ak politik yo.
- « Melovivi ou Le Piège » : Yon pyès teyat ki montre pelen mantal ak fizik pèsonaj yo.
Esè ak lòt ekriti :
- « Le Pont Rouge » : Yon esè ki analize relasyon ant imajinasyon ak reyalite.
- « L’Oiseau schizophone » : Yon tèks ki melanje powetik ak filozofi, ki montre kijan lang ka tounen yon zouti libète.
Pent, mizisyen ak moun angaje
Anplis literati, Frankétienne te yon pent pwodiktif. Tablo li yo, ki gen anpil koulè ak fòm abstrè, reflete yon reyalite ki konplèks epi ki blese. Li te itilize penti pou eksprime sa ki malouk nan nanm li ak nanm pèp li a.
Kòm mizisyen, li te konn sèvi ak mizik pou pataje mesaj li yo epi fè viv mo li yo.
Yon moun ki t’ap chèche lapè
An 2010, Frankétienne te nonmen Atis pou Lapè UNESCO, yon rekonesans entènasyonal pou angajman li pou kilti ak lapè nan mond lan.
Yon eredite ki pap janm bliye
Malgre Frankétienne kite nou, eritaj li ap kontinye viv. Li kite dèyè yon lyen solid ak tout jenerasyon ki ap vini yo, yon apèl pou yo kontinye fè kreyasyon, pou yo pa pè eksprime sa ki nan kè yo, pou yo sèvi ak mo ak penti kòm zouti pou goumen pou yon sosyete pi jis ak pi bèl.
Ayiti pèdi yon pitit gason ki te renmen l anpil. Men mo, penti ak mizik Frankétienne yo ap toujou pale pou li.
Mesi MrJimmytech 👍
J’aimeAimé par 1 personne
Dakò Duvin
J’aimeJ’aime